Virovitica Virovitica je grad duge povijesti, smješten na važnim prometnim pravcima; na mjestu gdje se slikovita Bilogora pretapa u plodnu Panonsku ravnicu; na mjestu gdje Slavonija grli Podravinu; na mjestu gdje se čuju i 'kaj' i 'što'. Pisana povijest bilježi kako herceg Koloman već davne 1234. godine stanovnicima 'velikog grada Virovitice' ('magna villa Wereucha'), daje niz povlastica, a kralj Bela IV. Upravo ovdje 1242. godine izdaje 'Zlatnu bulu', kojom Zagreb stječe status slobodnog kraljevskog grada. Odlaskom Turaka pred kraj 17. stoljeća, u Virovitici započinje novo doba procvata i razvoja u svim područjima življenja. O snažnom razvoju tijekom 18. stoljeća danas svjedoče franjevački samostan i crkva Sv. Roka, čija se raskošna unutrašnjost ubraja među najljepše primjere barokne sakralne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj, te svakako, palača Pejačević - impozantan primjer barokne arhitekture. Grofovska obitelj Pejačević početkom 19. stoljeća podiže dvorac s barokno-klasicističkim obilježjima, koji okružen skladnim parkom, dominira središtem grada. Zgrada Prve hrvatske štedionice predstavlja još jedan izuzetan spomenik iz 19. stoljeća - u cijelosti je izgrađena prema bečkim graditeljskim standardima s elegantnim historicističkim obilježjima. Virovitica je danas grad s 22.000 stanovnika i središte je Virovitičko-podravske županije. Svojim stanovnicima i posjetiteljima nudi raznovrsne i bogate sadržaje, koji se ogledaju u nizu atraktivnih muzejskih, kazališnih, koncertnih, tradicijskih, sportskih, ugostiteljskih i sličnih zbivanja. U neposrednoj gradskoj okolici može se uživati u ambijentu vinorodnih brjegova s čijih se vrhova širi jedinstven pogled na prostrane slavonske i podravske ravnice, ili u savršeno očuvanom ambijentu Virovitičkih ribnjaka - popularnom izletištu s idealnim uvjetima za rekreaciju i sportski ribolov. Cijeli prostor od šumovitih obronaka Bilogore, pa sve do rijeke Drave, koja predstavlja granicu s Republikom Mađarskom, nudi izvrsne mogućnosti lovcima, jer obiluje različitim vrstama visoke i niske divljači. Od Virovitice se brzo i jednostavno dolazi i do drugih atraktivnih lokaliteta kao što su: Marijansko svetište u Voćinu, hodočasničko svetište u Gradini, Park prirode 'Papuk', zaštićeni krajolik i arboretum u Lisičinama ili jedinstveni prirodni ambijent Prekodravlja u Križnici. Sa svim svojim prednostima, te uz dobru cestovnu i željezničku povezanost s ostalim mjestima, Virovitica predstavlja vrlo atraktivno i lako dostupno odredište.

Sve Samo naslovi

Web virovitica.net

10 dana na Virovitica.net

Kabare u vijećnici - nova verzija
Iako mi to prvotno nije bila namjera, temu "Kabere u vijećnici" sam proširio i objavio u Glasu Slavonije, u svojoj kolumni "Ni crno, ni bijelo" (srijeda, 7. veljače). Tu novu, dopunjenu i prošireni vezriju, objavljujem i ovdje kako bi bila dostupna i onima koji nisu čitali "Glas".

Referendumsko pitanje
Ambiciozni Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) ne nudi ništa što bi moglo upućivati na to da bi se školska “pedagogija mira” (potpomognuta UNICEF-ovim projektima) mogla uspješno nositi s “pedagogijom nasilja” televizijskih programa. Stoga jedino rješenje vidim u proširenoj reformi HNOS-a koja bi uz postojeće školske programe obuhvatila i programe nacionalnih TV-kuća. Ne po uzoru na boljševičke obrasce, već sukladno etičkim načelima struke, privržene respektiranju sasvim konkretnih znanstvenih spoznaja, koje upućuju na to kada i u kojoj mjeri televizija postaje dobra ili loša igračka za djecu…malu i veliku.

Rapsodija za solisticu i orkestar
Trebala je to biti zbirka toplih i poučnih pričica iz života, no pretvorila se u istraživanje. Problem istraživanja - a ispostavilo se, i moj osobni, životni problem - bio je hoće li publika prihvatiti poziv na suradnju i konstruktivnu web-raspravu o svakodnevnim sitnicama koje čine život.

Vesna Škare Ožbolt: Narančasta revolucija smanjuje porez na 15 posto
S predsjednicom DC-a i saborskom zasutupnicom Vesnom Škare Ožbolt koja je ovih dana vrlo eksponirana u medijima razgovarali smo o njenom prijedlogom Zakona o parlamentarnom nadzoru tajnih službi, sukobu interesa, programu i novom vizualnom identitetu DC-a…, ali prije svega nas je zanimalokako to da se tek sada, kada više nije u mogućnosti pomoći, odlučuila dati podršku štedišma ŠKZ-a.