CroForce

Prijava or Registracija

:: Home :: Download :: Vaše postavke :: Forum ::

Glavni izbornik

· Pocetna
· Forum
· Humor
· Vaše postavke

Login

Vi ste anonimni korisnik. Registracija

Vasa IP adresa

Dokumentarci o četničkom barbarskom pohodu na Hrvatsku

Vukovar 1991 (1)
(english)
(04 min : 25 sec)

Dubrovnik 1991
(08 min : 29 sec)

Hrvatska Kostajnica 1991
(05 min : 53 sec)

Četnici pale i pljačkaju
Lasinju i Jamnicu 1991
(05 min : 19 sec)

Četnici gađaju crkvu
- Viduševac 1991 -
(01 min : 39 sec)

Četnici unistavaju
pravoslavnu crkvu
(00 min : 24 sec)

Krajiški četnici pjevaju
o klanju Hrvata (Glina)
(00 min : 36 sec)

Vježba napustanja krajine (07.1995)
(04 min : 02 sec)

Srpski tenkovi u bijegu
pred Olujom pregazili
kolonu srpskih izbjeglica
(01 min : 27 sec)

Vojislav Seselj - Hag
(01 min : 22 sec)

Tomislav Nikolic (SRS)
i snovi o "Velikoj Srbiji"
2006 god.
(00 min : 34 sec)

Savo Štrbac

Laži i podvale Save Štrbca i srpskog Veritasa
Savo Štrbac na četničkoj turneji po Australiji poziva na obnovu tzv.RSK
Kaznena prijava protiv Save Štrbca zbog ratnih zločina u Hrvatskoj

Popis zlocinaca i terorista protiv RH

- Vlade i clanovi tzv.RSK

- Pripadnici srpskih vojnih i paravojnih postrojbi na Kordunu i Banovini

- Pripadnici srpskih vojnih i paravojnih postrojbi u Lici i sjevernoj Dalmaciji

- Pripadnici cetnicko teroristickih postrojbi trazeni od Interpola

- Pripadnici cetnicko teroristickih postrojbi u istocnoj Slavoniji i Vukovaru)

Statistika

Imali smo
1434468
posjeta od 24.09.2005

DOMOVINSKI RAT

Siječanj 1991. godine. Jugoslavenska armija prijeti iz svojih vojarna u Hrvatskoj. U nazočnosti predsjednika Tuđmana i hrvatske delegacije Predsjedništvo SFRJ odlučuje demobilizirati pričuvni sastav hrvatske policije i ukinuti borbenu spremnost Jugoslavenske armije. Jugoslavenska vojna kontraobavještajna služba (KOS) uhićuje skupinu uglednih Virovitičana, Đuru Dečaka i druge. Oni će poslije bunta Zagrepčana i prosvjeda pred Vojnim sudom biti pušteni na slobodu. Nema sporazuma o budućem uređenju Jugoslavije. Srbija želi reformiranu federaciju u kojoj bi vodeća tijela bila izabrana prema načelu jedan čovjek - jedan glas, što bi značilo veliku Srbiju pod jugoslavenskim imenom.

Srpski odmetnici iz kninskog kraja osnivaju srpsku autonomnu oblast Krajinu u koju uključuju i neke sjevernodalmatinske i ličke općine, a potom i neke s Korduna i Banije. Sredinom ožujka proglašavaju odcjepljenje od Hrvatske. Zauzimaju Plitvice i postavljaju zasjedu hrvatskim redarstvenicima, koji na Uskrs uspijevaju potisnuti odmetnike. Pogiba Josip Jović, prva žrtva na službenom zadatku u obrani Republike Hrvatske. U istočnoj Slavoniji djeluju pripadnici Srpske demokratske stranke, četnici i brojni militantni političari iz Srbije, poput Vojislava Šešelja. Srbima u hrvatskom Podunavlju dostavlja se oružje iz Srbije, a pristižu i naoružane četničke terorističke skupine. 1. svibnja dva hrvatska policajca ubijena su u Borovu Selu. Nedugo nakon toga srpski teroristi ubijaju dvanaest i ranjavaju dvadeset policajaca. U kninskoj općini Srbi, otvoreno surađujući s Jugoslavenskom armijom, opsjedaju Kijevo. Hrvatska, kojoj je već u svibnju 1990. godine oduzeto oružje Teritorijalne obrane, ima samo policiju. Potreba obrane samostalnosti potiče stvaranje redovite Hrvatske vojske - Zbora narodne garde (ZNG). Prva smotra održana je završetkom svibnja 1991. na stadionu Zagreba.

Referendum održan 19. svibnja pokazao je kako 94 posto državljana Republike Hrvatske želi da Hrvatska napusti Jugoslaviju i osamostali se. Ustavnom odlukom od 25.lipnja 1991. Sabor RH proglašava Republiku Hrvatsku samostalnom i suverenom državom. Potkraj lipnja 1991. dolazi do sukoba slovenske Teritorijalne obrane i Jugoslavenske armije, koji prerasta u rat na slovenskom tlu. Brijunskom deklaracijom traži se da prestanu oružani skukobi, te da Hrvatska i Slovenija odgode za tri mjeseca primjenu svojih odluka o samostalnosti i suverenosti. No, rat u Hrvatskoj tek započinje. Istoga dana kada je potpisana Brijunska deklaracija, jugoslavenska vojska počinje zaposjedati Baranju, a žestoke se borbe vode u Tenji kod Osijeka. Mladi ljudi dobrovoljno polaze u obranu. Rat se rasplamsava u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, na Baniji i Kordunu, u Dalmaciji oko Kijeva, Sinja, Šibenika, Zadra i Maslenice, te u Lici. Četnici ubijaju i kolju hrvatske civile, pljačkaju i raketiraju javne objekte. Ubijanja i progoni Hrvata nastavljaju se i nakon sporazuma o obustavi vatre, te memoranduma o promatračkim misijama koje dolaze u Hrvatsku. Vukovar trpi združene napade jugovojske i četnika od 24. kolovoza.

Do tada je u neobjavljenom ratu protiv Hrvatske ubijeno 2200 Hrvata, 140000 prognano, razorena su sela, granatirani gradovi, uništavani hrvatski kulturni spomenici, crkve i bolnice, starački domovi i vrtići. Razaraju se i televizijski odašiljači, ubijaju snimatelji i novinari Hrvatske radiotelevizije. Prva žrtva bio je Gordan Lederer.

Hrvatski državni vrh odlučuje da se blokiraju neprijateljske vojarne i zračne luke. U pet dana osvojeno je 36 vojarni i skladišta, 230 tenkova i oko 400 topničkih oružja. 25. rujna Vijeće sigurnosti donosi rezoluciju o općem embargu na uvoz svih vrsta oružja i vojne opreme u SFRJ. To znači da Hrvatska ne može legalno nabaviti oružje pa ga mora oteti od neprijatelja ili kupovati nelegalno,što i čini uz pomoć hrvatskih iseljenika. Tisuće dobrovoljaca polaze na sve bojišnice. Šibenski branitelji u žestokom sukobu zaustavljaju prodor jugoslavenske vojske u grad.

Vode se bitke za Karlovac, Vukovar i Vinkovce. Četnici zauzimaju Petrinju, a jugovojska Drniš, zatim pomaže crnogorskim postrojbama da zauzmu Konavle. Početkom listopada vode se borbe za Dubrovnik, Sisak i Zadar, te u jugoistočnoj Hercegovini.

Dva dana nakon Predsjednikova poziva na obranu Hrvatske jugoslavenski zrakoplovi raketiraju Banske dvore. Dogodilo se to 7. listopada. 8. listopada Hrvatski sabor prekida sve veze s Jugoslavijom i proglašava nezavisnu državu. Neprijatelj pojačava napade na opkoljeni Dubrovnik. Napada se Slunj, Nova Gradiška, Požega i Pakrac, granatira se Split. Hrvatska dobiva bitku u Bračkom kanalu i tjera brodove jugoslavenske mornarice južno od Pelješca. 18. studenoga pada Vukovar, grad koji je mjesecima odolijevao srbijanskoj vojnojsili i uništavao njezine elitne postrojbe. 2000 branitelja i građana Vukovara je poubijano, 800 je nestalih, a 42000 prognanih. Iz vukovarske bolnice izvučeni su ranjenici i ubijeni na Ovčari, blizu Vukovara. Žrtvama pokolja postaju Hrvati u Nadinu, te posebno u Škabrnji pokraj Zadra, gdje je okrutno poubijano više od 80 Hrvata.

Granatira se Zadar, srušen je Maslenički most, jedina preostala veza južne sa sjevernom Hrvatskom. Hrvatska vojska ima uspjeha na Papuku i Psunju, oslobađa se Lipik dok je u akciji Otkos 10 početkom studenoga oslobođeno 300 četvornih kilometara u Slavoniji.

Međunarodna zajednica, pod pritiskom javnosti u svojim zemljama, razmišlja o upućivanju snaga UN-a u krizna područja. U tom je trenutku u slobodnim dijelovima Hrvatske već oko 500000 prognanika. Gotovo 15000 četvornih kilometara (26,5 posto kopnene površine) Hrvatske je u rukama agresora. Svijet postaje sve skloniji ideji da Hrvatska bude međunarodno priznata. Posebnu ulogu u tom razdoblju ima papa Ivan Pavao II., koji priznaje voljenu Hrvatsku, kako je naziva, a 13. siječnja 1992. godine Vatikan će službeno priznati modernu hrvatsku državu. Do sredine siječnja to su učinile Slovenija, Litva, Letonija, Estonija, Ukrajina, Island, Njemačka, San Marino i Austrija. 15. siječnja Hrvatsku su priznale sve članice Europske zajednice, a 22. svibnja Hrvatska je primljena u UN. U Hrvatsku na godinu dana dolaze plave kacige. One su raspoređene u sve dijelove hrvatskoga teritorija zaposjednutog jugovojskom i srpskim odmetnicima, tzv. UNPA zone. UNPROFOR nije učinio ništa od onoga što mu je bila zadaća. Hrvati su i dalje proganjani, pljačkane su hrvatske kuće, rušeni mostovi, postavljeno je bezbroj nagaznih mina. Hrvatskim prognanicima pridružile su se mnogobrojne izbjeglice iz BiH, gdje je rat planuo u travnju 1992. godine.

U svibnju 1992. godine jugoslavenska armija napušta zadnja uporišta - Lastovo i Vis.

Hrvatska vojska tijekom listopada 1992. godine, pod zapovjedništvom generala Janka Bobetka, oslobađa dubrovačko primorje i Konavle. Oslobađaju se Miljevci, prostor između rijeke Krke i Drniša. Pritisak na Zadar umanjen je zauzimanjem brda Križ iznad Bibinja. Plave kacige mirno gledaju kako srpski topovi razaraju Osijek, Gospić, Sisak, Karlovac, Zadar i Šibenik. Izbjeglička kriza je na vrhuncu, pa u jednom trenutku Hrvatka zbrinjava milijun prognanika i izbjeglica. Dio njih će otići u treće zemlje.

1993. godina donosi oslobađanje zadarskog zaleđa od Zemunika do Maslenice, uključujući i zadarsku zračnu luku. Zbog oslobođenja vlastitih teritorija Hrvatskoj se prijeti sankcijama. U ljeto 1993. Beograd uključuje sva okupirana područja u svoj novčarski, poštanski i radiotelevizijski sustav. U zaposjednutim krajevima Hrvatske rabi se srpski jezik i ćirilično pismo. Vijeće sigurnosti UN-a nameće Srbiji najstrože sankcije, potpunu međunarodnu izolaciju. Istodobno, u listopadu Vijeće sigurnosti prvi put izričito potvrđuje da su UNPA zone integralni dio Republike Hrvatske, ali ne nudi mehanizme integracije. Stoga Hrvatska vojska oslobađa područje jugoistočno od Gospića, tzv. medački džep.

Sporazumom o stvaranju bošnjačko-hrvatske federacije, u ožujku 1994. godine, između Hrvata i Muslimana prekinut je kratkotrajni rat u BiH. Federacija bi trebala usko surađivati s Republikom Hrvatskom. Istodobno se vode razgovori između Hrvatske i Srbije o mogućoj normalizaciji odnosa. Te godine Hrvatsku posjećuje papa Ivan Pavao II. koji se hrvatskom narodu obraća na hrvatskom jeziku. Njegove riječi znače ohrabrenje i nadu. Međunarodna zajednica, pak, predlaže gospodarske sporazume s odmetnutim Srbima, otvaranje autoceste, željezničkih veza i naftovoda, a tek potom politički sporazum. Nezadovoljstvo potezima međunarodne zajednice pojačava i plan veleposlanika zemalja Kontaktne skupine prema kojemu bi Srbi u Hrvatskoj dobili državu u državi, tzv. plan Z4. Hrvatska otkazuje gostoprimstvo plavim kacigama, na što Vijeće sigurnosti preimenuje mirotvorne postrojbe u Hrvatskoj u UNCRO (United Nations Confidence Restoratin Operation inb Croatia). One imaju zadaću nadzirati prekid vatre i hrvatske državne granice prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori.

Hrvatska je u međuvremenu ojačala svoju vojsku. U akciji nazvanoj Bljesak 1. i 2. svibnja 1995. godine Hrvatska voska i redarstvenici oslobađaju zapadnu Slavoniju. Većina lokalnih Srba bježi u djelove BiH koji su pod srpskim nadzorom, odakle se za osvetu tuku hrvatski gradovi. U Splitu se sastaju najviši predstavnici Republike Hrvatske i Federacije BiH, te donose Deklaraciju o zajedničkoj obrani od srpske agresije. Sjeverno od Dinare započinju zajedničke akcije HVO-a i HV-a, nazvane Ljeto 95. Zauzimaju se Bosansko Grahovo i Glamoč. Knin je odsječen od zaleđa. Srbi odgovaraju granatiranjem Karlovca, Siska i Gospića. Na pregovorima u Ženevi odbijaju prihvatiti mirnu reintegraciju. 4. kolovoza počinje ključna hrvatska vojno-redarstvena akcija Oluja (foto). U samo 48 sati oslobađaju se okupirana područja sjeverne Dalmacije, južne i istočne Like, te Korduna i Banije. 30000 srpskih vojnika i 80000 srpskih civila bježi iz Hrvatske, premda ih hrvatska vlast od početka akcije pozivaju da ostanu.

Akcijom Oluja završen je Domovinski rat u kojemu je poginulo 11000 Hrvata, 37000 ih je ranjeno, a 3000 je nestalih. U BiH je do tada poginulo 10000 Hrvata, a ranjeno ih je više od 12000. Hrvatsko Podunavlje, tih 4,6 posto neoslobođenoga teritorija, neće biti vraćeno vojnom silom, nego mirnom reintegracijom. Misija UNTAES-a završila je 15. siječnja 1998. godine. Hrvatsko Podunavlje je razvojačeno, uspostavljena je hrvatsko-srpska prijelazna policija, uvedena je kuna i hrvatsko zakonodavstvo. Hrvatska kreće u obnovu - izravna materijalna šteta koju je imala u ratu iznosi približno 30 milijardi dolara.

	Replies	Author	Views	Last Post
Aktualna politika, društvo i zbivanja u RH HRVATI ŠUTNULI ENGLESKU BAGRU! YUUUHOOOOOOO	7	CroLavica	594	Sep 07, 2008 at 14:06:27 POGLAVNIK1889
Vojne operacije srpske nelogicnosti u vezi Oluje	87	Jurisnik_CRO	9912	Aug 24, 2008 at 15:02:19 POGLAVNIK1889
Dokumentarni filmovi, fotografije, knjige, pjesme, linkovi o domovinskom ratu Oluja video	2	Domobran	1321	Aug 23, 2008 at 04:55:37 grom2311
Aktualna politika, društvo i zbivanja u RH Treba li hrvatskim srbima omoguciti povratak u Hrvatsku?	105	Jurisnik_CRO	9641	Aug 10, 2008 at 09:45:41 golubica
Hrvatske ratne postrojbe 1.H.Gardijski Zdrug	0	komandos	111	Aug 09, 2008 at 12:00:50 komandos
Oružje i oprema MUP Lucko itd	12	Domobran	1902	Aug 09, 2008 at 11:34:11 komandos
Aktualna politika, društvo i zbivanja u RH Oluja 2005-2008	1	Jurisnik_CRO	174	Aug 06, 2008 at 21:05:10 golubica
Aktualna politika, društvo i zbivanja u RH Uživo: Knin 5. kolovoza 2008	0	Jurisnik_CRO	149	Aug 05, 2008 at 02:13:46 Jurisnik_CRO
Fotografije, knjige i dokumentarni filmovi o agresorima ZLOTVORI IZ SMOKOVIĆA PREMA MURVICI I ZEMUNIKU DONJEM	6	Alibaba505	1281	Aug 04, 2008 at 23:20:25 Perun
Hrvatska vojska kroz stoljeća Oružje starih Hrvata	12	zoom_1	1179	Aug 02, 2008 at 19:55:23 zoom_1

Vojno redarstvena akcija "Bljesak"

1. svibnja 1995., hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom su akcijom Bljesak oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije. U samo 31 sat oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara teritorija koje je zaposjeo srpski agresor i uspostavljen je nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac. Akcija Bljesak počela je 1. svibnja u 5,30 sati, a završena je već idući dan, 2. svibnja u popodnevnim satima. Bljesku su prethodile terorističke akcije pobunjenih hrvatskih Srba na putnike na autocesti Zagreb-Lipovac.

U akciji Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Oslobađajući zapadnu Slavoniju, poginula su 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Tijekom akcije Srbi su srušili i zrakoplov Rudolfa Perišina, pilota koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku 1991. zrakoplovom MIG-21 prebjegao u Austriju.
Hrvatskim snagama pokušalo se suprotstaviti oko 5500 pobunjenih Srba koji su najviše nade polagali u 18. korpus tzv. srpske krajinske vojske. No, taj je korpus razbijen, a većina njegovih pripadnika pobjegla je u susjednu BiH. Srpski gubici procijenjeni su na oko 350 do 450 mrtvih te oko 1000 do 1200 ranjenih.

Pokušavajući podići moral poraženih srpskih pobunjeničkih postrojbi, ratni zločinac Mile Martić hvalio se kako je osobno zapovjedio osvetu raketiranjem Zagreba, Siska i Karlovca, 2. i 3. svibnja. U tim zločinačkim napadima poginulo je i ranjeno više civila.
Akcijom Bljesak i pobjedom nad postrojbama pobunjenih hrvatskih Srba Republika Hrvatska dokazala je da ima oružanu silu koja je sposobna osloboditi okupirane dijelove hrvatske države. Pripadnici Hrvatske vojske i policije pokazali su visoku profesionalnost, a što su potvrdili i pojedini strani diplomati tijekom obilaska oslobođenih područja.

Vojno redarstvena akcija Oluja

Ranog jutra 4. kolovoza 1995. započela je Oluja, veličanstvena akcija hrvatskih oružanih snaga pod vodstvom generala Ante Gotovine, kojom je u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske vraćen prostor u kojem su srpski teroristi, igrajući se nekakve „države“ počinili golema zla nesrpskom stanovništvu.

Stvaraju se preduvjeti
Srpnja 1995. godine tadašnja Republika i Federacija BiH, uputile su poziv Republici Hrvatskoj da pruži hitnu vojnu i svaku drugu pomoć u obrani od srpske agresije, osobito na kritičnom području Bihaća. Dana 22. srpnja 1995. održani su u Splitu razgovori vodstava Hrvatske i BiH gdje je donesena deklaracija o oživotvorenju sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanju političkog rješenja u skladu s naporima medjunarodne zajednice. Dogovorena je koordinacija oružanih snaga Hrvatske i BiH.

Akcije uoči Oluje
Oluji je prethodila akcija “Zima '94.” od 29. studenoga do 24. prosinca 1994. kako bi se zaustavila srpska ofenziva na Bihać te za stvaranje povoljna strategijskog prostora za oslobađanje okupiranih dijelova Hrvatske i BiH. Srbi su poraženi na Dinari i oslobođen je teritorij od 200 četvornih kilometara. Veći dio Livanjskog polja našao se pod nadzorom HV-a i HVO-a.

Uslijedila je jednodnevna akcija “Skok 1” 7. travnja 1995., kada su Srbi ponovno poraženi na Dinari. Oslobođeno je dodatnih 75 četvornih kilometara. Hrvatske su se snage proširile bočno, prema zapadnoj strani, pa je time sigurnost postrojbi na Dinari postala stabilnija, a posebice sigurnost Livanjskog polja.

Od 4. do 11. lipnja 1995. na Dinari je izvedena nova akcija, “Skok 2”. Njome je oslobođen dodatni prostor od 450 četvornih kilometara te je pod nadzor stavljeno cijelo Livanjsko polje. Otad se mogla nadzirati i Cetinska dolina te Vrličko polje, kao i dio Glamočkog polja te put Glamoč-Bosansko Grahovo. Akcijom “Ljeto '95.” od 25. do 30. srpnja 1995. oslobođeni su Bosansko Grahovo i Glamoč te šira područja, ukupno oko 1600 četvornih kilometara. Srbi su u sjevernoj Dalmaciji dovedeni u poluokruženje, sa samo dva moguća izlaska prema BiH. Stvoreni su preduvjeti za oslobađanje Knina, sjeverne Dalmacije i Like.
Istodobno u blizini Ženeve 3. kolovoza 1995. Hrvatsko izaslanstvo je ulagalo posljednje napore da od pobunjenika dobije odgovor žele li mirnu reintegraciju u Hrvatski ustavno pravni poredak. Nakon sedmosatnih pregovora nije bilo pomaka.

Akcija "Oluja"
Oluja je započela 4. kolovoza 1995. u ranu zoru, u pet sati. Istodobno su elektronički mediji prenosili poruku hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana građanima srpske nacionalnosti kojom im se jamče sva prava, a pripadnike paravojnih postrojbi poziva na predaju, nudeći im amnestiju. Topnicka priprema crte bojisnice u duzini od 600 kilometara te precizni udari HRZ-a u punom su jeku. Preciznim usmjeravanjem vatre otvoreni su smjerovi za silovito nastupanje gardijskih oklopno-mehaniziranih brigada, domobranskih pukovnija i specijalnih postrojbi vojne policije i MUP-a, po dubini tada jos zaposjednutog teritorija. Hrvatske su snage probile prve crte pobunjenih Srba na 30 taktičkih smjerova u bjelovarskom, zagrebačkom, karlovačkom, gospićkom i splitskom zbornom području. O jačini napredovanja govori podatak kako je prvog dana operacije prodor hrvatskih postrojbi po dubini iznosio izmedju pet i petnaest kilometara. Hrvatsko je zrakoplovstvo onesposobilo odašiljač Ćelavac. Oslobođen je Sveti Rok. Knin je već bio u okruženju. Predvečer se moglo zaključiti kako je prvog dana operacije ostvareno skoro osamdeset posto zadaće. Srpski su pobunjenici za odmazdu napali civilne ciljeve u Sisku, Šibeniku, Otočcu, Gospiću, Ogulinu, Karlovcu...

Drugog dana akcije, 5. kolovoza zbio se dogadjaj koji ce zlatnim slovima ostati upisan u hrvatskoj

povijesti. Hrvatske snage oslobodile su hrvatski kraljevski grad Knin. Jednom za svagda srušila se iluzija o nekakvoj državi u državi. Hrvatski ratnik oslobodio je sveto hrvatsko tlo. Na kninskoj se tvrđavi zavijorila velika hrvatska zastava. Oslobođeni su i Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo, Plaški, Hrvatska Dubica... Unatoč pozivima hrvatskih vlasti da ostanu, srpski civili napuštaju Hrvatsku preko Srba i Dvora na Uni. Pred oslobođenjem su Petrinja, Glina, Udbina i Slunj. Osnovane su policijske postaje u Gračacu, Lovincu, Vrlici... Srbi istodobno iz Bosne raketiraju Županju, iz istočne Slavonije Osijek, Vinkovce i Nuštar, s Korduna Karlovac, a iz istočne Hercegovine dubrovačko područje. U Hrvatskoj se slavi oslobađanje Knina.

Trećeg dana, 6. kolovoza, na Korani na granici s BiH spojile su se snage HV-a s HVO-om i Petim korpusom Armije BiH. Spašen je Bihać. U Knin je popodne stigao predsjednik Tuđman. Ondje su ga dočekale 4. i 7. brigada HV-a koje su ušle u taj grad. Tuđman je izjavio da "oslobađanje Knina znači više negoli samo osvajanje hrvatskog područja i hrvatskog grada" te da "to znači stvaranje uvjeta za stabilnost hrvatske države za stoljeća unaprijed". Oslobođeni su Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Obrovac, Glina...

HV poziva odmetnute Srbe "da u ime života i pameti odlože oružje i predaju se". Njihove su vojne snage u rasulu: 21. kordunski korpus u okruženju je, a 15. lički i 39. korpus pred razbijanjem.

Četvrti i posljednji dan, 7. kolovoza oslobođeno je i karlovačko predgradje Turanj, gdje su se pocetkom domovinskog rata vodile posebno teske borbe a srpski teroristi sa podrucja Korduna i Banije zaustavljeni na samim prilazima gradu Karlovcu. Oslobođeni su i Vojnić, Topusko, Gvozd, Gornji i Donji Lapac... Srbi su zrakoplovima iz Banje Luke napali nekoliko hrvatskih gradova. U napadima su ubijene dvije, a ranjeno je 11 osoba. Hrvatska protuzračna obrana srušila je dva srpska zrakoplova za raketiranja Mačkovca i Savskog Boka.
U 18 sati ministar obrane Gojko Šušak objavio je da je akcija Oluja 95. nakon 85 sati djelovanja završena s vojnoga gledišta. Dodao je da još ostaju policijske akcije te da se pobunjeni Srbi predaju na Banovini. Zaključio je da su hrvatske snage izišle na međunarodno priznate granice Republike Hrvatske. Hrvatska je oslobadjajući svoja područja pružila i nemjerljivu pomoć deblokadi Bihaća, spriječavajući ponavljanje Srebrenice.

Olujna viteška pobjeda
Oružane snage Republike Hrvatske pokazale su tom vrlo teškom operacijom kako su u četiri godine izrasle u respektabilnu vojnu silu. Hrvatska je nakon četiri godine zaslužila mir. Trebat će godine da se zavidaju rane, da se oplacu najmiliji, proći ce životi u slikama na kojima su oni koje više nikada nećemo zagrliti. Moramo biti ponosni jer našem naraštaju pripala je povijesna zadaća i on je znao ispisati puteve slobode.

I kad današnjeg 5. kolovoza budemo pogledavali k barjaku koji tako nesputano vijori nad Kninom, grleći Zvonimirov grad, znat ćemo kako smo, svatko na svoj način pridonijeli tome danu. A gore sa tvrdjave, pogled na slobodnu, lijepu i jedinu nam domovinu Hrvatsku…